PROGRAM KONCERTA
W.A.Mozart: Sonata u A-duru KV331
Andante grazioso
Menuetto
Alla turca – Allegretto
Asim Horozić: Sonata
Allegro Moderato
Moderato
Allegro
Sergei Prokofiev: 3. Sonata u a-molu, op.28
*****
Franz Liszt: 2. Balada u h-molu, S.171
Blagoje Bersa: Balada u d-molu
Frederic Chopin: 1. Balada u g-molu, op.23
O KOMPOZITORIMA
Wolfgang Amadeus MOZART (Salzburg, 1756. – Beč, 1791.) je austrijski kompozitor, pijanist, čudo od djeteta, prema mnogima najgenijalniji kompozitor klasične muzike. Prije nego je naučio slova, znao je note, s pet godina je već održavao koncerte, a sa šest godina komponuje svoj prvi Menuet. Mozartov život je tekao jako brzo, a nažalost kratko je trajao. Ali i u tako kratkom životu Mozart je uspio napisati genijalna djela kao što su njegove opere, klavirske sonate i koncerti, gudački kvarteti, violinski koncerti i simfonije, kao i mnoštvo drugih kompozicija za instrumente i ljudski glas. Napisao je tako Mozart ukupno 626 djela, ostavivši svoje zadnje djelo, veličanstveni Requiem u d-molu nedovršenim.
SONATA u A-duru je uz Sonatu Facile u C-duru (KV 545) najpoznatija Mozartova klavirska sonata. Graciozna tema u stilu sicilliane ponavlja se u šest varijacija, a potom slijedi Menuet i Trio. Treći stav je Rondo opće poznat kao Alla Turca, odnosno Turski marš. U Mozartovo vrijeme postojali su klaviri s dodatnim pedalima koji su aktivirali bubnjeve i činele te tim specijalnim efektima vjerno dočaravali janjičarsku muziku onoga doba.
Asim HOROZIĆ (Tuzla, 1958.) je bosanskohercegovački kompozitor čija su mnogobrojna djela izvedena diljem svijeta. Diplomirao je kompoziciju na Muzičkoj akademiji u Sarajevu, u klasi prof. Vojina Komadine, a danas je i sam profesor na toj ustanovi. Horozić je poznat kao vrhunski operni kompozitor čije opere Hasanaginica i Aska i Vuk publika jako voli. Iz kompozitorovog bogatog opusa izdvajaju se orkestarska djela kao što su Kapija (koncertni stav za klarinet i orkestar), Koncert za klavir i orkestar, Uvertira Bosnia, zatim djela za flautu, violinu i glas. Rijetko izvođena SONATA za klavir nastala je 1980. godine. Odiše mladalačkom poletnošću i razigranošću. Ne bježeći od klasične forme, kompozitor se odlučio da tri stavka sonate formom čine jednu klavirsku sonatu koja sadrži sonatni stav, trodijelnu pjesmu i na kraju rondo u koji je fantastično protkana istarska ljestvica. Sonatu je praizvela pijanistica i profesorica Nedžmija Omerćehajić u Prištini 1980. godine.
Sergej PROKOFJEV (Donbas, 1891. – Moskva, 1953.) je ruski kompozitor koji već s 13 godina pohađa Petrogradski konzervatorij u klasi Anatolija Ljadova. Na takmičenju Rubinstein (1914.) dobio je prvu nagradu za izvedbu svog Prvog klavirskog koncerta. Njegovo stvaralaštvo je bilo povod čestim estetskim diskusijama i oštro su ga napadli oni koji su stajali na pozicijama socijalističkog realizma i umjetnosti. Prokofjev nastoji da se izražajna sredstva muzike stalno obogaćuju, stalno tragajući za novim sazvučjima. Njegov ogroman opus obuhvaća vokalna, scenska, orkestarska i kamerna djela, a posebno mjesto zauzima klavir i njegovih 9 sonata za klavir. Kompaktna, kratka, jednostavačna, treća SONATA u a-molu, nastala je 1917. godine i nosi podnaslov Iz starih notnih knjižica, jer je nastala iz skica rađenih desetak godina ranije. To je virtuozna kompozicija puna poleta i velikih, vrlo profinjenih promjena ritma i dinamike.
Franz LISZT (Doborján, 1811. – Bayreuth, 1886.) mađarski pijanist, kompozitor, dirigent, muzički pisac, pedagog, pustolov, veliki ljubavnik, pa i redovnik – obožavan i proganjan, ostavio je iza sebe veliki opus pretežno klavirskih kompozicija (preko 1000 djela).
U relativno kratkoj karijeri koncertnog pijaniste (svega 12 godina) obišao je Europu i postao legenda – najbolji i jedini pijanist svih vremena. Nakon niza ljubavnih afera o kojima je pričala cijela Europa, Liszt se zaredio u Rimu i posvetio podučavanju i komponovanju, kada nastaju neka od njegovih najboljih djela. BALADA u h-molu je potresno Lisztovo epsko djelo dramatičnih promjena i ekstaza. Prema usmenoj predaji, Liszt je komponujući ovo djelo bio inspiriran pričom o Orfeju i Euridici.
Blagoje BERSA (Dubrovnik, 1873. – Zagreb, 1934.) je hrvatski kompozitor, izraziti romantik, na njegovu muziku utjecala je i muzika bečkih valcera, kao i muzika ranog romantizma pa sve do Richarda Wagnera i francuskih impresionista. Kao profesor kompozicije i instrumentacije na Muzičkoj akademiji u Zagrebu odgojio je čitav niz vrhunskih kompozitora kao što su Rudolf Matz, Boris Papandopulo, Milo Cipra i Bruno Bjelinski. Bersine kompozicije su pretežno rapsodične, a odlikuju se jako izrađenim detaljima. Njegova BALADA u d-molu je nastala 1921. godine i predstavlja veliko lirsko-epsko djelo trodijelnog oblika. Muzičke misli se u njoj razvijaju nizanjem kraćih motiva, a posebno izražajan dio je u sredini djela kada se tema transformira u sasvim novo raspoloženje.
Frederic CHOPIN (Želazova Wola, 1810. – Pariz, 1849.) je poljski kompozitor, pjesnik klavira. Omiljeni kompozitor gotovo svih pijanista, pijanist koji je nevjerojatno dobro poznavao umijeće sviranja klavira, a posebno je vješto izvodio tihe tonove – pianissima, na što su mu mnogi zamjerili kako svira previše tiho. Sa dvadeset godina napušta svoju voljenu Poljsku ne znajući da je napušta zauvijek. Čuvši vijest da je Varšava pala uslijed ruskog napada na Poljsku, nadahnulo ga je da napiše Revolucionarnu etidu u kojoj svoj krik i bol izražava u akordima i strmoglavim pasažima u lijevoj ruci. Uz mnoga djela za klavir, Chopin je napisao i krasnu Sonatu za violončelo i klavir, te ciklus pjesama za glas i klavir. Chopinova BALADA u g-molu u sebi krije cijeli dijapazon Chopinove stvaralačke inspiracije. Ogromni kontrasti u transformaciji motiva od najintimnijih lirskih šaputanja do zanosnih herojskih poklika i snažnih dramatskih akcenata, podsjećaju na Chopinovu dušu ispunjenu strahom, ali i herojskim ponosom.
Asim Horozić: Sonata
Snimak sa koncerta Balkan Madness u Sarajevu (april, 2016.)