Na treću nedjelju Došašća (nedjelja, 16.12.2018.godine), Bartolomej Stanković i Siniša Markanović (bariton) održali su Adventski koncert u crkvi sv. Ilije Proroka u Kiseljaku. Koncert je otvorio župnik fra Zoran Vuković. Siniša Markanović je uz klavirsku pratnju Bartolomeja Stankovića otpjevao niz pučkih adventskih pjesama iz zbirka Chitara Octochorda, kao i adventske pjesme s područja Njemačke, Engleske, Italije i Austrije. Koncert je bio protkan snimljenim razgovorima sa ljudima različitih zvanja i zanimanja koji su na sasvim običan i osoban način govorili o Adventu.
PROGRAM KONCERTA
Adeste fideles
(John Francis Wade)
Rorate caeli desuper et nubles pluant iustum
(„Nebesa odozgor rosite i oblaci Pravednog daždite“)
Veni, veni, Emanuel
(O dođi, dođi, Emanuele)
Raduj se grade Nazaret
Joy to the World
(Georg Friedrich Händel)
Padaj s neba
Poslan bi anđel Gabrijel
Preludij
(Johann Sebastian Bach)
Kantata Bogorodici
(fra Slavko Topić)
Klikni, dušo, Bogu
Ave Maria
(Giulio Caccini)
Tu scendi dalle stelle
(„Siđi sa zvijezda“ –
Alfonso de’ Liguori)
Zlatnih krila
Santa Lucia
(Teodoro Cotrau)
O Tannenbaum
(Ernst Anschültz)
Tiha Noć
(Franz Xaver Gruber)
Glazba u Došašću (Adventu)
S prvom nedjeljom došašća započinje i nova crkvena liturgijska godina. Došašće (lat. adventus: dolazak) je liturgijsko razdoblje kojim Crkva slavi dolazak Gospodnji. Započinje nedjeljom koja pada između 27. studenoga i 3. prosinca, odnosno nedjeljom koja je najbliža blagdanu sv. Andrije apostola, koji se slavi 30. studenoga. Došašće traje četiri tjedna, odnosno četiri nedjelje liturgijske priprave za Kristov dolazak, a simbolizira četiri tisućljeća od stvaranja svijeta do dolaska Isusa Krista. Hrvatima katolicima uz riječ došašće prilično je udomaćena i riječ advent. Došašće je radosno liturgijsko vrijeme praćeno lijepim popijevkama koje hrvatski narod posjeduje kao niti jedan drugi; one su neotuđivi dio u sadašnjoj glazbenoj kulturi Crkve. Možemo biti ponosni na vlastitu i bogatu glazbenu kulturološku baštinu, koja je nastajala kroz dugo razdoblje. Stoga pojam pjevanja hrvatskomu narodu nije stran, jer svaka je regija posjedovala i posjeduje svoje posebnosti i različitosti u formiranju izvornih napjeva te se i tako doprinosilo unapređivanju i razvoju crkvene glazbe.
Vrijeme došašća dvojakog je značenja. Prvi dio obuhvaća vrijeme od prve nedjelje pa do 16. prosinca – priprema na eshatološko razdoblje, tj. priprema na drugi Kristov dolazak. Ovom vremenu odgovarale bi pjesme toga sadržaja: Padaj s neba, Sine Božji, Klikujte sada zanosno, Evo ide čas, Visom leteć, Nebesa odozgor rosite. Drugi dio obuhvaća vrijeme od 17. do 24. prosinca, tzv. božićno došašće – priprava na Isusovo rođenje. Ovom razdoblju više odgovaraju pjesme marijanskog sadržaja: Poslan bi anđel Gabrijel, Zlatnih krila, Raduj se, grade Nazaret, O, Marijo, ti sjajna zornice, O, rumena zoro jasna. Velik dio napjeva vezan uz anđelovo navještenje parafrazira događaje iz Lukinog evanđelja i začeće po Duhu Svetomu: Poslan bi anđel Gabrijel… Tekst se nalazi i u apostolskom vjerovanju: začet po Duhu Svetomu. Do izražaja dolazi pjesnikova uspješnost izričaja u ispjevanosti strofa koje se temelje na ritmu i formi. Pjesma je primjer sačuvanoga repertoara koji se nalazi i u ranijim izdanjima Cithare octochorde u ritmizaciji Vjenceslava Novaka. Nije prisutna u stranim zbirkama i time daje potvrdu nastanka na našem tlu. Zato s pravom može nositi obilježje hrvatskog korala biblijskoga tipa. Zanosna i nadahnuta biblijska popijevka Padaj s neba jedna je od najpopularnijih, najobljubljenijih i najprihvaćenijih pučkih popijevki u našem narodu. Izražava simboliku zore i svitanja, rose što pada s visine, motivom preuzetim iz knjige proroka Izaije. Nastala je krajem 19. stoljeća u Slavoniji. Poznati napjev Zlatnih krila, iz Cithare octochorde, opisuje susret Božjeg glasnika Gabrijela s Blaženom Djevicom Marijom. Puk je rado pjeva zbog njene melodijske jednostavnosti, a u ritmizaciji je F. Dugana. Unatoč svim muzikološkim istraživanjima i nedoumicama o porijeklu pjesme, najveća je vjerojatnost da je nastala na našem tlu.
Ove godine (2018.) obilježava se 200 godina od praizvedbe najpoznatije božićne pjesme na svijetu Tiha noć, sveta noć (njem. Stille Nacht, heilige Nacht). Josef Mohr, svećenik u Oberndorfu, napisao je 1816. riječi te pjesme, a dvije godine poslije orguljaš Franz Xaver Gruber ih je uglazbio. Na Badnjak 1818. Tiha noć je praizvedena u crkvi Sv. Nikole u Oberndorfu. Od tada do danas katolički su ju i protestantski misionari proširili svijetom, pa se ta božićna pjesma danas pjeva na više od 300 jezika i dijalekata. U ožujku 2011. Tiha noć, sveta noć ubilježena je na UNESCO-ov popis austrijske nematerijalne kulturne baštine.
——————————————————————————————————————————-
Adventski koncert u Kiseljaku podržali:
Općina Kiseljak i
općinski načelnik gospodin Mladen Mišurić-Ramljak
fra Slavko Topić
gosp. Ivan Grubešić
gosp. Drago i gđa. Cecilija Pecirep
* * *
Pokrovitelji koncertne turneje:
Ministarstvo kulture i sporta FBiH
Ministarstvo obrazovanja, znanosti, kulture i sporta SBK
Ministarstvo finansija SBK
* * *
Medijski partneri:
FederalniRadio, BHRadio1, TV-Kiss, HayatTV,
klix.ba, avaz.ba, ARTinfo.ba, oslobodjenje.ba, dnevnik.ba,
magazinplus.eu, visoko.co.ba, EuroBlic, efm.ba, furaj.ba,
Plakat koncerta (design by Faruk Garib)